Za poduku, ako bude sreće

Glavni lik, Anton, operativac je sa Zemlje koji se nalazi u tajnoj misiji na tuđinskoj planeti nastanjenoj ljudskim bićima čija društva nisu napredovala dalje od srednjovjekovlja. U liku plemića imenom don Rumata, Antonov je zadatak da u srednjevjekovnom kraljevstvu Arkanar promatra, utječe, ali bez direktnog upliva. Utjelovljujući arogantnog plemenitaša, sklonog dvobojima i tučnjavi, nikada nije bio poražen, ali isto tako, ne smije ubiti. Sumnje opsjedaju don Rumatu, a suosjećanje i ljubav koju osjeća prema lokalnoj djevojci Kiri u njemu izazivaju želju da spasi kraljevstvo od spletkarenja don Rebe, kraljevog prvog ministra... Ali s obzirom na njegove zapovijedi, što mu je činiti? I što ako zanemari naredbe, kakve će to posljedice izazvati? Teško je biti bog propituje jednu od najvećih društveno-povijesnih tema. Ljudski je napredak kroz stoljeća često vrlo okrutan i iznimno krvav, a religija i slijepa vjera mogu biti vrlo učinkovito sredstvo ugnjetavanja i porobljavanja s ciljem uništavanja svakog oblika prosvjetiteljstva i gušenja znanstvene misli. Jedan od najpopularnijih i najpoznatijih romana braće Strugacki trebao je biti “zabavno i lako štivo u duhu Tri mušketira”, no slavni su ruski autori, reagirajući na ondašnje vrijeme u njihovoj domovini, odlučili ispričati potresnu priču o sudbini jednog društva potonulog u mrak koje se opire svjetlijoj budućnosti... Najpoznatiji ruski sf književnici, braća Strugacki, svoja su djela ispunili brojnim društvenim i filozofskim temama. Uz Teško je biti bog (1964.) njihova najpoznatija djela su Puž na uzbrdici (1966.), Ponedjeljak počinje u subotu (1965.), Ukleti grad (1988.), Piknik na rubu puta (1972.) i Odvratni labudovi (1972.). Izgradili su vlastiti, osebujni žanrovski stil koji je izniknuo iz sovjetskog racionalizma.